“Nije dovoljno samo pobjeđivati”, naslov je izvrsne biografske knjige Sir Jackie Stewarta, škotskog trostrukog prvaka Formule 1. Shvaćamo smisao tog naslova i ovih dana kada Lewis Hamilton s petim naslovom dostiže Argentinca Juan Manuela Fangija, zvanog El Maestro.

Dakle, Fangio 5, Hamilton 5. Lewisu nije uspjelo u teksaškom Austinu postati prvakom, ali odgoda nije dugo trajala, samo tjedan dana do Meksika. Naravno, Lewis će se još morati potruditi da dostigne velikog Michaela Schumachera sa sedam vozačkih naslova. No, sasvim je jasno da je to itekako izvedivo. Lewis ima 33 godine, a ugovor s Mercedesom mu traje do kraja 2020.

Brojke, naslovi i pobjede nisu sve. Iako ima rekordnih sedam naslova i nevjerojatnu 91 pobjedu, Michael Schumacher nikada neće biti najveći od najvećih. Imao je nekoliko crnih točki u karijeri tj. namjerno udaranje protivnika ’94 i ’97, a to motorsportska publika ne zaboravlja.

No, Schumacher, koji već pet godina leži u komi nakon skijaške nesreće, sigurno je među pet najvećih svih vremena (Senna, Clark, Fangio, Schumacher i Prost). Ove bi se zime lako mogla dogoditi promjena. Hamilton u prvu petorku, Prost na šesto mjesto…

Mogu li se Fangio i Hamilton uspoređivati?

Apsolutno je sve drugačije osim ubitačne brzine obojice. I odmah, u današnje vrijeme tražiti romantiku je besmisleno. U Fangiovo je vrijeme bilo u izobilju. Ne možemo reći kako danas nema zanosa, ali generacija Juan Manuela Fangia je znala jako dobro što je to strast za brzinom.

Tada su vozači bili pravi moderni gladijatori i srednjevjekovni vitezovi, a danas, zahvaljujući suludoj tehnici, ipak su najviše “obnašatelji” vozačkih dužnosti. Nekada je odnos vozačke sposobnosti i vrijednosti auta bio oko 80-20. Danas to nije potpuno obrnuto, ali nije ni daleko od toga. Recimo, 70 posto je auto, a 30 posto je vozač, svidjelo se to nama ili ne. Naravno, ne sviđa nam se.

Pogledajmo prvo vozački stil Fangia i Hamiltona. Kod Lewisa je agresivnost na prvom mjestu. Ona mu često kroz subotnje kvalifikacije donosi presudne najbolje startne pozicije za nedjeljnu utrku. Jako je prilagodljiv. Što prema postavljanju auta (setupu) što raznim trkalištima i promjeni uvjeta na njima.

Glavni utjecaj na Lewisa je imao Ayrton Senna od kojeg je učio mali Lewis. Danas je Hamilton iskusan i siguran. Cijelu sezonu drži konzistentnu formu. Vrlo malo griješi, a to je karakteristika samo najvećih. Dogodi se koji puta i da ga netko pretekne, ali Lewis ostaje današnji broj 1, uz jednu malu opasku.

Svijet F1 na kraju sezone napušta Španjolac Fernando Alonso (37), ogorčen što je njegov McLaren pao na niske grane. Četiri godine je kuburio u sredini i na dnu, a mi svo to vrijeme nismo mogli znati je li Alonso još uvijek najbolji vozač generacije. Jednostavno nije imao konkurentan auto i ostajemo uskraćeni za dvoboj Hamilton-Alonso kao što smo to bili i 1994. godine. Tada smo pogibijom Ayrtona Senne, uskraćeni za dvoboj sa Schumacherom koji je mogao biti epskih razmjera.

El Maestro (1911-1995) je dominirao prvim godinama Formule 1. Pet naslova je pokupio od 1951. do 1957. vozeći Alfa Romeo, Maserati, Mercedes i Lancia-Ferrari. U samo 52 utrke pobijedio je čak 24 puta. U to se vrijeme vozilo sve što je pokazivalo znakove života. Svi auti koji su se pokretali.

Fangio je počeo s utrkama na zemljanim površinama koje su često bile jako blatne pa je stekao sjajnu kontrolu i moć prosklizavanja. “Dobio sam osjećaj razumijevanja auta. Vozeći vrlo brzo kroz blato, dalo mi je da osjećam kotače kroz stražnjicu”.

Vozačke sposobnosti obojice su savršene

Kakve su aute imali? Lewis zadnjih pet godina ima izrazito dominantan auto. Jednom nije bio prvak jer se pojavila i želja Mercedesa da jednom i Nijemac u Mercedesu bude prvak (Nico Rosberg). Dvije su stvari zanimljive za Rosbergov naslov. Njegov otac je isto svjetski prvak Keke Rosberg, ali Finac. I detalj koji neće lijepo stajati u biografiji Nice Rosberga – podvio je rep nakon naslova i otišao iz F1. To trkaće bratstvo ne prašta. Otići odmah nakon naslova smiješ jedino ako te iznesu…

Dakle, Hamilton pet godina u Mercedesu ima fantastične aute. Prije toga, u McLarenu nije imao toliko premoćnu mašineriju, ali je pokazao da je vrhunski vozač. Kolegama u momčadi, a to su bili Alonso, Kovalainen i Button, pokazao je što sve može.

Izdržljivost i sigurnost Mercedesa je ove godine vrhunska pa Lewis ima sve uvjete za pobjede i naslov.

U Fangiovo vrijeme auti su bili ultra brzi, jako zahtjevni za vožnju, a utrke u bile mnogo duže i tražile su ogromnu fizičku snagu. Gume nisu opraštale kao danas i nije bilo nikakve elektroničke ili kompjuterske pomoći. Bilo je uobičajeno da nakon utrke vozači imaju ogromne žuljeve na rukama od teških volana i isto takvog mjenjača.

Ljepote je bilo mnogo više nego danas kada u F1 nema više niti jednog jedinog playboya. Fangio je bio prvi i tu. Proganjao je sve što je nosilo suknju i bio poznat kao veliki zavodnik. Lewis na tom planu nije nešto osobito. Dugo je bio s pjevačicom Nicole Scherzinger a danas je njegovo slobodno vrijeme obilježeno modom i glazbom. Čak je s Tommy Hilfigerom pokrenuo kolekciju TommyXLewis i izdao singl s pop-zvijezdom Christinom Aguilerom.

Sigurnost sporta je besmisleno upoređivati. Dovoljno je reći da je Fangio u svojih deset godina natjecanja vidio čak 30 kolega da ginu. Umjesto kombinezona sigurnih protiv vatre, oblačio je običnu majicu, a nije imao pojma ni što je sigurnosni pojas. Na glavu je stavljao nešto što je bilo bliže krpi nego čvrstoj kacigi.

Ove smo godine prisustvovali promociji sigurnosnog izuma koji se zove “Halo” a konstrukcija je iznad vozačevog kokpita koja štiti od udaraca većih predmeta u kacigu. Iako se protivi 60-godišnjem imidžu Formule 1, pokazao se korisnom napravom i možda spasila život mladog Charlesa Leclerca kada ga je po “Halu” opalio leteći McLaren Fernanda Alonsa na Spa Franchorchampsu.

Kakvu su konkurenciji imali Fangio i Hamilton?

Lewisov glavni konkurent trenutno je Ferrarijevac Sebastian Vettel. Nakon Vettelova četiri naslova s austrijskim Red Bullom (2010-13), Ferrari, najpoznatija momčad svih vremena, poželjela je s Vettelom povratak velikih Schumacherovih dana (2000-04).

Niti su im auti bili na visini zadatka, niti je Vettel ono što smo mislili. No, iznad svega, mladi Nijemac nema Schumijevu snagu ni karizmu da pokrene momčad iz Maranella. Pritom mislimo na oko 1000 ljudi koji čine Scuderiju Ferrari. Vettel je ove godine napravio više velikih grešaka i ne promijeni li se nešto dramatično, nikada neće dostići Schumachera.

Kad smo kod sedmerostrukog svjetskog prvak koji leži u komi, njegov sin Mick je na domak F1. Ove je godine osvojio europsku Formulu 3. Da bi se ušlo u F1, mladom je vozaču potrebno i nekoliko vreća novca, a to za Micka ne bi trebao biti problem jer u Njemačkoj nema velike firme koja bi odbila pokroviteljstvo člana legendarne trkaće obitelji.

Sljedeći veliki protivnik Hamiltona će bit Nizozemac Max Verstapen (21) koji je predodređen za velike stvari. Red Bull je i dalje velika momčad s konstuktorom Adrianom Neweyem, vjerojatno najvećim dizajnerom bolida svih vremena. Problem Red Bulla je motor. Renault ni ove godine nije opravdao suradnju, a sljedeće godine dolazi Honda pod velikim nepoznanicama. No, ako su Japanci za Sennu znali napraviti šampionski motor, mogli bi sada konačno i za Maxa.

Fangiova konkurencija je bila teža nego današnja za Lewisa. U 50-ima su vozili Alberto Ascari, Giuseppe Farina, Stirling Moss i Mike Hawthorn. Svi odreda bliži vrsti morskog psa nego ljudi. No, Fangio ih je sve “posložio”, svake godine u drugom autu.

Nema sumnje kako je mnogo više sporta bilo u Argentinčevo vrijeme. Ponekad se naslov osvajao jer ti je ruku dao najveći konkurent. U zadnjoj utri 1956. Fangiov se auto pokvario. Neshvatljivo za danas, a njegov najveći konkurent Peter Collins mu je dao svoj Ferrari jer je smatrao da Fangio više zavrjeđuje naslov… Collins je bio nadomak da postane prvi britanski svjetski prvak..

I tada i danas vozači su polubogovi, ali ljepota je na strani Fangija i njegovog romantičnog vremena.

Po čemu su vozili peterostruki svjetski prvaci?

Tu je Fangio u prednosti jer su današnji auti puno širi, a staze, npr. Monte Carlo puno uže. Pretjecanje je danas Hamiltonu puno teže nego je to izvodio El Maestro. No, 2011. je izmišljen DRS (Drag reduction system) koji podiže stražnje krilce i omogućava veću brzinu na pravcu. Ako ste s onim koga želite prestići u jednoj sekundi, onda vam elektronika omogući da stražnje krilce stavite u ravan položaj čime se otprilike dobiva oko 18 km/h.

Naravno, žrtvi je isto tako onemogućeno mijenjati poziciju krilca osim ako i on nema nekog ispred sebe unutar sekunde. Sve regulira elektronika. Bilo bi zanimljivo čuti što bi Fangio rekao za takvo nešto u svoje vrijeme. DRS je povećao broj pretjecanja, ali je jako zanimljivo i potakao pretjecanja na mjestima gdje nije dozvoljen jer budu bliže protivniku. Vozači su jednostavno vidjeli da vrijedi pokušati.

U 50-ima prošlog stoljeća, jako se malo marilo za sigurnost. Uglavnom su to bile ulične utrke s ogromnim brzinama i iznimno opasnim stazama, kako za vozače tako i za gledatelje.

Najveća se nesreća u povijesti dogodila 1955. u francuskom Le Mansu za vrijeme legendarnih 24 sata Le Mansa kada je u publiku izletio Pierre Bouillin. Poginuo je, ali i usmrtio čak 83 gledatelja. Zbog te nesreće, Švicarska je sljedeće godine zabranila auto utrke u zemlji i tek je u lipnju 2018., 60 godina kasnije u Zurichu, održana prva kružna utrka i to Formule E.

Lewis Hamilton za svoju sigurnost danas ima iznimno jaku šasiju, masu elektronskih pomagala, sigurnosne aute, signalizaciju, zone izlijetanja, malu bolnicu kraj staze i helikopter da bi se stiglo do velike.

Juan Manuel Fangio će ostati zapamćen jer se mogao pohvaliti da je čak bio i otet. To se dogodilo nigdje drugdje nego na Kubi, od pristaša Fidela Castra. Dan prije utrke u Havani, 1958. je otet iz hotela, ali i vraćen nekoliko sati nakon utrke. Želja otmičara je bila samo osramotiti tadašnjeg predsjednika Fulgencio Batista kojeg će Castro svrgnuti 1. siječnja 1959.

I danas u svijetu postoji poslovica, ako se misli nekamo stići, a izgleda nemoguće – “To može samo Fangio”. Isto kao što se kod nas znalo reći u Zagrebu – “To može samo Paliković”, aludirajući na brzinu vjerojatno najboljeg hrvatskog automobiliste svih vremena.